Je li ovo novi val legalizacije u 2026. godini ili samo produljenje roka? Na sjednici Hrvatskoga sabora, 29. siječnja 2026. godine, donesen je zaključak kojim se prihvaća ”Prijedlog zakona o legalizaciji” točnije rečeno Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Istim zaključkom odlučeno je da se sve zaprimljene primjedbe, prijedlozi i mišljenja upute predlagatelju. Odnosno Vladi Republike Hrvatske, radi pripreme Konačnog prijedloga zakona. Ministar ističe da nije novi val legalizacije u 2026. godini, već prilika za ozakonjenje onima koji iz nekog razloga to nisu obavili do 2018. godine.
Time je završen iznimno važan korak u zakonodavnom postupku koji bi, po njegovu dovršetku, ponovno omogućio legalizaciju nezakonito izgrađenih objekata pod jasno definiranim uvjetima.
Nakon izrade Konačnog prijedloga zakona, dokument će se vratiti u Hrvatski sabor na drugo čitanje, u kojem se raspravlja o konačnom tekstu zakona. Ako u toj fazi dobije potrebnu većinu glasova, zakon će biti konačno izglasan, stupiti na snagu u roku propisanom samim zakonom.
Saborska rasprava: podijeljena mišljenja o povratku Zakona o legalizaciji
Saborska rasprava održana je 27. siječnja 2026. godine i pokazala je da je tema legalizacije i dalje politički i društveno osjetljiva. Dok su predstavnici vladajuće većine naglašavali da se radi o nužnom rješenju za stanje u prostoru, oporba je izrazila snažno nezadovoljstvo, upozoravajući na nejednak tretman građana koji su gradili u skladu sa zakonom.
Kritike su se ponajviše odnosile na poruku koju zakon šalje onima koji su poštivali propise. Dok se onima koji su gradili bespravno daje nova prilika. S druge strane, predlagatelj zakona isticao je kako država mora priznati realno stanje na terenu. Naglašava se da masovno uklanjanje stotina tisuća objekata nije realno ni provedivo. Također ministar ističe da ovo nije Novi val legalizacije u 2026. godini, već produljenje roka, odnosno mogućnost legalizacije objekta građanima koji nisu uspjeli legalizirati svoj objekt do zadnjeg roka u 2018. godini.
Unatoč političkim nesuglasicama, Prijedlog zakona dobio je potrebnu podršku za nastavak zakonodavnog postupka.
Zaključak o prihvaćanju Prijedloga zakona donesen je većinom glasova, pri čemu je 82 zastupnika glasovalo „za“, dok je 43 ostalo suzdržano, bez glasova protiv.
Koje promjene donosi novi zakon o legalizaciji?
Predložene izmjene Zakona donose nekoliko ključnih novosti koje značajno mijenjaju postupak legalizacije. Bez obzira na promjene koje donosi novi zakon, postupak nakon legalizacije ostaje više-manje isti.
Ukida se rok za podnošenje zahtjeva
Najvažnija promjena je ukidanje krajnjeg roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju. Umjesto vremenski ograničenog postupka, građanima bi se omogućilo da zahtjev podnesu u bilo kojem trenutku, kada za to ispune pravne i tehničke uvjete.
Jasna granica: 21. lipnja 2011.
Iako se rok ukida, zadržava se stroga vremenska granica. Legalizirati će se moći isključivo zgrade koje su izgrađene i vidljive na digitalnoj ortofoto karti od 21. lipnja 2011. godine. Sve što je građeno nakon tog datuma neće moći biti ozakonjeno. Ukoliko niste sigurni da li je vaš objekt moguće legalizirati, možete nam se obratiti putem kontakt obrasca za pravovremene informacije.
Ograničenja lokacije
Legalizacija neće biti dopuštena za objekte izgrađene:
- na pomorskom dobru
- u parkovima prirode i zaštićenim područjima
- u planiranim infrastrukturnim koridorima
- na državnom, šumskom i vodnom zemljištu
- na kulturnim dobrima, arheološkim nalazištima i UNESCO područjima
- na postojećim površinama javne namjene
Digitalizacija postupka
Postupak legalizacije u potpunosti se digitalizira, a zahtjevi će se podnositi putem sustava e-Dozvola, uz jasno propisanu i ujednačenu dokumentaciju. Cilj je ubrzanje postupka, veća transparentnost i smanjenje administrativnih pogrešaka.
Cijeli postupak legalizacije objekata uz pomoć digitalizacije će za građane biti olakšan. Treba još napomenuti jako bitnu temu; cijena postupka legalizacije, koju će uz standardnu izradu dokumentacije činiti Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade, čiju visinu će vladajući donijeti novom uredbom. Očekuje se da će iznos naknade biti veći u odnosu na prijašnji koji je bio u kunama. Treba uzeti u obzir inflaciju i činjenicu da je prošlo 8 godina od 2018. godine.
Zašto je legalizacija dobra – i za građane i za državu?
Iako često izaziva prijepore, legalizacija ima niz konkretnih i mjerljivih pozitivnih učinaka.
Za vlasnike nekretnina, legalizacija znači pravnu sigurnost. Ozakonjena zgrada može se zakonito koristiti, rekonstruirati, prodavati ili opteretiti kreditom. Time se značajno povećava tržišna vrijednost nekretnine, ali i otvara mogućnost korištenja potpora, subvencija i sredstava iz fondova Europske unije. Ukoliko trebate informacije ili usluge vezano za legalizaciju objekata, možete nam se obratiti putem kontakt obrasca za stručne informacije.
Za državu i lokalnu samoupravu, legalizacija omogućuje uvođenje stvarnog stanja u pravni sustav. Također se omogućuje bolja evidencija prostora, učinkovitije prostorno planiranje i naplata zakonskih davanja. Istovremeno se stvara temelj za stroži nadzor buduće gradnje, što je dodatno naglašeno najavama digitalnog praćenja bespravne gradnje i pooštravanja kazni.
U tom smislu, legalizacija ne predstavlja nagrađivanje nezakonitosti, već pokušaj zatvaranja dugogodišnjeg problema i stvaranja jasnijih pravila za budućnost.
Kolika je cijena postupka legalizacije objekta?
Cijena legalizacije sastoji se od troškova izrade tehničke dokumentacije (snimka izvedenog stanja, geodetski elaborat, izjava o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti), upravnih pristojbi te naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru. Ukupni iznos ovisi o površini objekta, namjeni i lokaciji. Više o cijenama pogledajte na cijena legalizacije.
Koliko traje postupak legalizacije nezakonito izgrađenog objekta?
Postupak najčešće traje od nekoliko mjeseci do više od godinu dana, ovisno o potpunosti dokumentacije i opterećenosti nadležnog upravnog tijela. Više o postupku pogledajte postupak legalizacije objekata.
Koliko traje izrada potrebne tehničke dokumentacije za legalizaciju?
Izrada dokumentacije u prosjeku traje od dva do osam tjedana, ovisno o složenosti objekta i dostupnosti podataka.
U kojem roku upravno tijelo izdaje rješenje o izvedenom stanju?
U zakonu nisu propisani rokovi za donošenje Rješenja o izvedenom stanju, no u praksi se rješenje najčešće izdaje u roku od nekoliko mjeseci, a ponekad i dulje, ovisno o opterećenosti upravnog tijela.
Koja je dokumentacija potrebna za pokretanje postupka legalizacije?
Najčešće je potrebna arhitektonska snimka izvedenog stanja objekta, geodetski elaborat, izjava o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti, dokaz o vremenu izgradnje, zahtjev za legalizaciju te eventualni dokaz prava na zemljište.
Koji je postupak nakon izdavanja rješenja o izvedenom stanju?
Nakon pravomoćnosti rješenja, objekt se može upisati u katastar, može se etažirati i upisati u zemljišne knjige. Nakon čega se omogućuje zakonito korištenje i raspolaganje nekretninom. Više o postupku nakon možete vidjeti na postupak nakon legalizacije.
Što dobivam legalizacijom objekta?
Legalizacijom objekta značajno se povećava tržišna vrijednost nekretnine, jer se zakonit objekt može nesmetano prodati, darovati ili koristiti kao zalog za kredit. Omogućuje se priključenje na komunalnu infrastrukturu, čime se povećava funkcionalnost. Također se izbjegavaju potencijalne novčane kazne, troškovi inspekcijskih postupaka i moguće uklanjanje objekta, što dugoročno predstavlja znatnu financijsku uštedu.
